Ako je poziv na dijalog predsjednika Vlade Duška Markovića samo u vezi onog bezakonja, onda je bolje da se tu ne započinje nikakav razgovor, kazao je sinoć za „Dan” mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. On je poručio da je Crkva spremna za razgovor ako je vlast, na prvom mjestu, spremna da prihvati amandmane koje je Mitropolija podnijela na sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Govoreći o aktuelnoj situaciji u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, premijer Duško Marković je ranije juče najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti mitropolitu Amfilohiju za nastavak razgovora o onim pitanjima koja se ne razumiju ili o strahovima koji postoji, te da je država tu da garantuje da nema razloga za strahove i zablude.

– Blagodarimo predsjedniku Vlade na njegovom interesovanju za donošenje normalnog zakona o Crkvi i vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. Blagodarimo i na tom njegovom obećanju da će uputiti zvaničan poziv. Međutim, skrećemo pažnju – ako pod tim pozivom on podrazumijeva onakve razgovore kakvi su dosad nekoliko puta vođeni, gdje se mi obavezujemo da prihvatimo to bezakonje, i da o njemu razgovaramo, onda tu bolje da se ne započinje ikakav razgovor – kazao je za „Dan” mitropolit Amfilohije.

Poručuje da Crkva očekuje istinski, pravi dijalog, koji je u saglasnosti sa Venecijanskom komisijom i sa evropskim zakonima – jasan dijalog kako bi se, kako je rekao, donio zakon koji je saglasan vjekovnom predanju Crne Gore i savremenim evropskim zakonima.

– Ako je to samo poziv da razgovaramo o ovom bezakonju, onda nema potrebe. Oni su nama to nametali već nekoliko puta. Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin nam je nametao razgovor o tom bezakonju. Nije bilo govora o tome. Pokušali smo da im to obrazložimo prilikom susreta sa njima, prije Skupštine, oni su ostali pri tome, nijesu prihvatili minimum onoga što smo mi tražili preko onih amandmana. Ako predsjednik Vlade smatra da taj razgovor treba da bude o istinskom dogovoru i prihvatanju od strane države, na prvom mjestu, tih amandmana, onda ćemo mirne duše razgovarati o tome. Jer mi smo za zakon, ovo je Crkva koja je na zakonu utemeljena i zakonom vjekovima vlada – poručio je mitropolit.

Govoreći o dešavanjima u vezi sa planiranom litijom na Cetinju, mitropolit je kazao da oni svake subote idu na Ćipur, gdje služe liturgiju, a da je sada to Crkvena opština nazvala litijom, koja bi prošla od Cetinjskog manastira do Ćipura.

– S obzirom na te neprilike na Cetinju, umolila nas je policija da ne idemo do Ćipura nego da se moleban održi samo u Cetinjskom manastiru. Mi smo to prihvatili radi mira u gradu i radi bratske ljubavi – kazao je episkop cetinjski.

Episkopski savjet juče je poručio da molebani i litije nijesu, kako se pogrešno tvrdi i sa najviših državnih adresa, usmjereni protiv države Crne Gore, već sve to čine za njen napredak. Sjednica je održana u Konsistoriji u Nikšiću, a, pored mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, episkopa dioklijskog Metodija, mileševskog Atanasija, zahumsko-hercegovačkog Dimitrija i umirovljenog zahumsko-hercegovačkog Atanasija, prisustvovali su i članovi pravnog tima za izradu inicijative za ocjenu ustavnosti diskriminatornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Vladike su poručile da žale zbog, kako navode, grubih manipulacija koje su u medijima ovih dana iznosili najviši državni zvaničnici, odbijajući pritom svaku optužbu da se iza aktivnosti naše Crkve kriju bilo kakvi i bilo čiji politički ili ideološki interesi.

– Ovom prilikom nećemo odgovarati na njihove navode u kojima je bilo još niz istorijskih i činjeničnih netačnosti o Crkvi u Crnoj Gori. Sa punom odgovornošću obavještavamo javnost da su neistiniti medijski napisi o tome da su u toku razgovori Crkve i crnogorskih vlasti u vezi sa zakonom, što je, u svom jutrošnjem intervjuu, nedvosmisleno demantovao i lično premijer Marković, rekavši da poziv za dijalog Crkvi tek treba da bude poslan od strane Vlade. Ni oni razgovori, o kojima je javnost već obaviještena, a koji su obavljani prije donošenja zakona, nijesu bili institucionalni, inkluzivni i istinski dijalog. Kao i dosad, Episkopski savjet i ovoga puta iskazuje svoju punu spremnost da se o zakonu razgovara, ali na način koji će potpuno uvažavati obje strane u dijalogu. Ukoliko crnogorske vlasti smatraju da mogu samostalno da nameću teme i rješenja, kao što su to ranije radili i danas čine, pozivajući na dijalog samo o primjeni zakona – sa pravom ćemo smatrati da se radi o fingiranju poziva za dijalog, što će biti odgovornost Vlade – poručile su vladike.

Naglašavaju da je Pravoslavna crkva zainteresovana da Crna Gora u svom pravnom sistemu ima najbolji mogući zakon koji uređuje pitanja vjerskih sloboda i pravnog položaja vjerskih zajednica.

– Uz blagodarnost svim pravoslavnim vjernicima i drugim građanima Crne Gore i šire, koji se u nezapamćenom broju okupljaju na ulicama svojih gradova, i ovom prilikom šaljemo jasnu poruku da naši molebani i litije nijesu, kako se pogrešno tvrdi i sa najviših državnih adresa, usmjereni protiv države Crne Gore. Upravo je suprotno – sve to činimo za njen napredak. Naše molitve su samo protiv bezakonja. Što bude manje bezakonja, naša zemlja će biti bolja, a budućnost svih njenih građana izvjesnija i svijetlija – poručile su vladike.

Nakon sjednice Episkopskog savjeta je saopšteno da je tekst inicijative doveden u završnu fazu nakon što su obavljene ozbiljne konsultacije sa najširim krugom pravnih stručnjaka.

– Razmatrano je i preduzimanje drugih pravnih mjera koje bi preduprijedile i otklonile štetne posledice ovog zakona, ne samo po Crkvu, nego po sveukupno crnogorsko društvo. Episkopski savjet se upoznao i sa pravnim aktivnostima koje su dosad Patrijaršija i Sveti Sinod naše pomjesne Crkve preduzeli u cilju pravnog osporavanja odnosnog zakona. Zbog velikog interesovanja javnosti u pogledu razloga zbog kojih inicijativa još nije podnesena Ustavnom sudu od strane Crkve, slobodni smo da javnost obavijestimo da u skladu sa odredbom čl. 36 tačka 3 Zakona o Ustavnom sudu, taj sudski organ, može i sam pokrenuti postupak ocjene ustavnosti pravnih akata, osobito imajući u vidu jedan broj očigledno neustavnih odredbi ovog zakona, i to, prije svega, onih koji se tiču istorijski stečenog pravnog subjektiviteta crkava i vjerskih zajednica i neprikosnovenosti prava njihove svojine. Kako je najavljeno, inicijativa će biti podnesena u najskorije vrijeme – navodi se u saopštenju.

Premijer je juče u Jutarnjem programu TVCG kazao da sva dešavanja koja su uslijedila nakon usvajanja zakona nijesu bila samo otpor tom aktu, već je sve preraslo u obračun sa Crnom Gorom i njenim institucijama i pravom da država suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

– Taj atak i neviđenu propagandu nosili su akteri unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije akteri iz susjedne Srbije – rekao je Marković.

Premijer je kazao da je Mitropolija crnogorsko-primorska jedina adresa za dijalog.
– Za nas je legitimna adresa za razgovor Mitropolija crnogorsko-primorska i mitropolit Amfilohije – rekao je Marković.

Na pitanje kako vidi izlaz iz ove situacije, Marković kaže kako su očekivanja da će litije i molebani biti dovoljno jak razlog da se zakon povuče, što pravno nije moguće.
Premijer je rekao da je dijalog nešto na čemu snažno insistira i želi da do njega dođe ili da se nastavi.
– Vlada ne može da povuče zakon. Vlada predlaže, Skupština ga usvaja, a potvrđuje ga predsjednik svojim potpisom. Ovaj zakon je prošao sve te procedure i on je u pravnom životu. Niko ne može da ga povuče – tvrdi Marković.

Kazao je da zakon može biti osporen u cijelosti ili u pojedinim normama, ali kroz jasnu proceduru predviđenu za to.
– Kroz predlog za ocjenu ustavnosti zakona ili u parlamentu da neka politička većina pokrene amandmane na izmjenu zakona ili stavljanje tog zakona van snage do donošenja novog. Ne može Crkva tražiti povlačenje zakona, jer nema ustavne mogućnosti za to – poručio je Marković.
On je mišljenja da Mitropolija želi da bude izvan pravnog sistema Crne Gore, poručujući da nema razloga za strahove, te da želi da u ime Vlade Crne Gore otvori dijalog.
– Da o svakoj sumnji razgovaramo, da svaki član analiziramo i vidimo kako da obezbijedimo kvalitetnu primjenu zakona – rekao je Marković.
Optužio je sveštenstvo MCP da su „na neduhovan način” vodili skrivenu kampanju protiv zakona.
Marković je ponovio da nema uzurpiranja crkvene imovine, niti bilo kakvog ataka.
A.O.
Đukanović demonstrirao neznanje
Advokat Savo Šofranac ocijenio je da je predsjednik Milo Đukanović u nedavnom intervjuu Tanjugu „demonstrirao sopstveno neznanje i potpuno nepoznavanje pravnog sistema države u kojoj, nažalost, obavlja predsjedničku funkciju”.

– Đukanović je ne trepnuvši ustvrdio i slagao da su crkve i manastiri u Crnoj Gori u periodu od 1918. do 1986. godine bili u državnoj svojini, a da su na neki volšeban i nezakonit način u kasnijem periodu postali svojina Crkve – kazao je Šofranac.

Ako su crkve i manastiri bili u državnoj svojini Kraljevine Jugoslavije, pita Šofranac, kako to da je Zakonom o Srpskoj pravoslavnoj crkvi iz 1929. godine (član 2 i 3), bilo propisano da SPCG samostalno upravlja i slobodno raspolaže crkvenom imovinom, crkvenim fondovima i zadužbinama, da se njena imovina ne može se ni pod kojim vidom od nje oduzimati ni na druga ciljeve upotrebljavati, osim u slučaju eksproprijacije.

– Ako su crkve i manastiri bili u državnoj svojini socijalističke Jugoslavije, kako to da Zakon o agrarnoj reformi iz 1948. godine (član 3 i 12) predviđa da se u cilju stvaranja zemljišnog fonda potrebnog za dodjeljivanje zemlje, od dotadašnjih vlasnika oduzimaju i prelaze u ruke države zemljišni posjedi crkava, manastira i vjerskih ustanova, kao i da se onim bogomoljama, manastirima i vjerskim ustanovama koje su većeg značaja ili veće istorijske vrijednosti ostavlja od dotašnjeg njihovog posjeda do 30 hektara obradive zemlje i 30 hektara šume? Drugim riječima, može li predsjednik na iole razuman način da objasni kako to da država donosi zakon o oduzimanju sopstvene imovine od nekoga ko prethodno nije bio njen vlasnik – pitao je Šofranac.

Policija je, kako se navodi, ukazala na složene bezbjednosne rizike tog javnog okupljanja i procjenu opasnosti kao i na činjenicu da prijava istog nije bila blagovremena.
– Savjet je upoznat da je komunikacija policije i Crkve bila korektna i da su predstavnici MCP uvažili profesionalne stavove policije i odustali od javnog okupljanja u želji da i sami doprinesu javnom redu i miru – saopšteno je iz Savjeta.


Protesne šetnje da zadrže karakter mirnih okupljanja
Ambasador Crne Gore pri Savjetu Evrope Zoran Janković i generalna sekretarka Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić izrazili su očekivanje da će protestne šetnje u organizaciji MCP i njihovih vjernika zadržati karakter mirnih okupljanja. Iz Ministarstva vanjskih poslova juče je saopšteno da se Janković sastao sa Pejčinović Burić, koja je, kako se navodi, kazala da prati razvoj događaja u Crnoj Gori u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te da pozdravlja poziv Vlade za nastavak dijaloga sa zainteresovanim stranama.


Uvažila molbu policije
Crkvena opština cetinjska je saopštila da se danas neće održati litija do Ćipura, već će se samo služiti moleban u Cetinjskom manastiru, u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
– Moleban će se održati u Cetinjskom manastiru, kako je i bilo najavljeno, ali litije do Ćipura neće biti, jer je Mitropolija uvažaila sugestiju Uprave policije. Mitropolija pokazuje dobru volju radi dobrobiti svih građana Cetinja i Crne Gore i uvažava sugestiju Uprave policije, koja je umolila Mitropoliju da se od litije uzdrži u ovom trenutku – zaključuje se u saopštenju Pravoslavne crkvene opštine cetinjske. Neimenovana grupa građana organizovala je juče na Cetinju protestnu šetnju zbog najavljenog molebana i litije Mitropolije crnogorsko-primorske. Z.P.


Odbio da skine zastavu
Na izlazu iz Murine, prema Plavu, u selu Pepiće građani su preksinoć postavili trobojku, u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nakon prijave, kako je rečeno, da je postavljena zastava druge zemlje, policija je preksinoć izašla na lice mjesta kako bi omogućila vatrogasnoj jedinici da ukloni trobojku. Međutim, dvadesetak mještana se brzo okupilo i, uz povike: „Ne damo svetinje”, negodovalo protiv pokušaja uklanjanja zastave, te se od uklanjanja odustalo.
Jedan pripadnik vatrogasne službe, islamske vjeroispovijesti, koji je bio krenuo da skine trobojku, nakon skandiranja građana „Ne damo svetinje”, po kazivanju jednog od prisutnih, spustio se sa vatrogasnih stepenica i kazao: „Neću da vam diram zastavu, pa ko hoće neka skida”.

N.V.